17.09.2009.

Javna tribina: Demokracija u zemljama tranzicije: Slučaj Bosne i Hercegovine

Tuzla, 17.09.2009. – Povodom Međunarodnog dana demokratije Euic Tuzla u saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Tuzli organizirao je javnu tribinu na temu: “Demokracija u zemljama tranzicije – Slučaj Bosne i Hercegovine”. Izlaganje o demokraciji pratio je veliki broj studenata sa različitih fakulteta Univerziteta u Tuzli, kao i veliki broj medijskih kuća, predavači su bili prof.dr sc. Mirko Pejanović, prof.dr sc. Izudin Hasanović i gdja Dragana Šarić, voditeljica Euic-a Tuzla.

15. septembra, obilježava se Međunarodni dan demokracije. To je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2007. godine, i od tada se taj dan obilježava kao Međunarodni dan demokratije.Šta je demokracija, ta riječ koja se toliko često s tolikom gordošću čuje u svakodnevnom razgovoru, na televiziji, u novinama...Riječ demokracija je danas jedan od centralnih pojmova oko koje se vrti politika i javni govor. Taj se pojam vrlo često koristi za sve i svašta - tamo gdje demokracije treba, tamo je često nema..a ima i mjesta gdje jednostavno demokracija nije ono što mi mislimo da jeste. U izlaganju o demokraciji u BiH prof.dr sc. Mirko Pejanović istakao je da bosanskohercegovačko društvo, za razliku od drugih postsocijalističkih tranzicijskih društava, kao što je Republika Slovenija, Češka, Mađarska, Hrvatska i druge zemlje, prolazi i kroz istorijski proces izgradnje, mira, unutrašnje integracije i izgradnje demokratske strukture države BiH. Izgradnja demokratske strukture u BiH u postdejtonskom vremenu, u proteklih 15 godina, može se označiti kao proces konsolidacije demokratije. Sve zemlje postsocijalističke tranzicije u centralnoj i jugoistočnoj Europi prošle su ili prolaze kroz proces konsolidacije demokratije. I BiH prolazi kroz taj proces uz angažovanje i pomoć institucija međunarodne zajednice. Većina zemalja postsocijalističke tranzicije ima uspješan tok konsolidacije demokratije. Zahvaljujući tome znatan broj tih zemalja su kroz izvođenje reformi postale članice EU i NATO saveza. Ušle su u Europsku Uniju kao integrisanu zajednicu država i naroda u kojoj se odvija stabilan društveni razvoj u ekonomskoj, političkoj, kulturnoj sferi, kao i sferi sigurnosti građana. Prioritet u približavanju BiH euro- atlanskim institucijama je članstvo u NATO savezu. Naime, geopolitičke silnice koje još uvijek postoje u regiji Juogistočna Europa mogu ugroziti mir u BiH. Sa postizanjem članstva u NATO savezu sigurnosni okvir se bitno mijenja, geopolitičke silnice dolaze pod kontrolu i isključuje se opasnost, a time i mogućnost upotrebe sile i eskalacije nasilja. Ubrzanje integracije u EU u smislu dobijanja statusa kandidata BiH za članstvo u EU zahtjeva izvođenje više reformi. Među njima je i ustavna reforma. Ova reforma zahtjeva novu stranačku strukturu u Parlamentarnoj Skupštini BiH koja će imati konsenzus o nužnosti ustavnih reformi. Krajnja tačka izlazne strategije Međunarodne zajednice u BiH sadržana je u potpunoj konsolidaciji demokratije koja omogućuje samoodrživost BiH i njen prijem u članstvo NATO saveza i Europske Unije.